Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić u srijedu se, sa mise u Kninu, upitao kako je moguće danas optuživati Hrvatsku za protjerivanje, odnosno etničko čišćenje s obzirom da su Hrvati i nesrpsko stanovništvo 1991. bili protjerani, a mnogi i pogubljeni.

“Kako je moguće da danas netko optužuje Hrvatsku za protjerivanje, nazvano etničkim čišćenjem, kada su upravo Hrvati i pripadnici nesrpskog stanovništva s tog okupiranog područja bili u jesen 1991. godine protjerani, morali ostaviti svoja ognjišta i sve što su imali, a mnogi su među njima bili i pogubljeni”, upitao je zagrebački nadbiskup na misi u kninskoj Crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.

Knin je u srijedu središte proslave 20. obljetnice akcije Oluja, u okviru koje su 5. kolovoza 1995. hrvatske snage ušle u Knin i označile kraj petogodišnje srpske okupacije.

Bozanić je naveo da je na području koje su okupirali pobunjeni Srbi “opustošeno 68 katoličkih župa, a prognano oko 100.000 katoličkih vjernika”.

“Nakon oslobođenja, u kolovozu 1995., u tim župama naišli smo na pustoš i otkrili porušene i spaljene domove naših vjernika, razorene i obeščašćene katoličke crkve, kapele, groblja – pogaženo svjedočanstvo našeg tisućljetnog katoličkog života. Smijemo ovdje ustvrditi da neki koji danas optužuju druge ili su zagovarali postupke takvog čišćenja, ili su šutjeli kad su mogli i morali govoriti, ili su i sami u njima sudjelovali”, rekao je Bozanić.

 

  • Zbog mnoštva vjernika i vrućine, tijekom mise pozlio je Glogoškom, kao i HDZ-ovom saborskom zastupniku Miroslavu Tuđmanu.

 

Naglasio je da je, iako su hrvatske vlasti, kad je započela akcija oslobađanja, upućivale srpskom stanovništvu, kojega je, naveo je, prema popisu iz 1991. bilo na tom području oko 160.000, opetovani poziv da ostanu mirni u svojoj domovini, da im se jamče sva ljudska i građanska prava i da polože oružje – srpsko stanovništvo ipak bježalo odvozeći svoje stvari.

Vjerujemo, kazao je Bozanić, da mnogi hrvatski građani srpske nacionalnosti nisu po vlastitoj odluci napustili svoje domove, podsjetivši da je Crkva apelirala na hrvatske prognanike i druge građane da ne padnu u napast mržnje i osvete. “Nažalost, bilo je nakon vojno-redarstvene akcije i slučajeva pljačkanja i paljenja srpskih kuća, bilo je i žrtava. Zbog toga treba žaliti. Danas se s ljudskim i kršćanskim pijetetom spominjemo svih žrtava rata devedesetih godina prošloga stoljeća na hrvatskim prostorima, a kao vjernici molimo pokoj njihovim dušama”, rekao je.

“Čeznuli smo za slobodom i – nakon desetljeća totalitarizama – premda smo istinski tražili mir, spremni na pomirbu i opraštanje, osjetili smo silinu zla koje pred sobom nije imalo nikakva obzira niti mjeru čovještva. Toj silini zla i promicateljima zla nije bilo do naroda, ni hrvatskoga, ni srpskoga u Hrvatskoj”, istaknuo je Bozanić.

Oluja učinkovito zaustavila djelovanje ratnih ideologija

Zagrebački nadbiskup rekao je da je “Oluja” bila nagovještaj mira na ovim prostorima. “Ona je učinkovito zaustavila djelovanje imperijalističkih ratnih ideologija kojima je okvir jugoslavenske države služio za ostvarivanje njihovih ciljeva”, ustvrdio je.

Kazao je da se ona dogodila u zadnjem desetljeću dvadesetog stoljeća – “u stoljeću koje je na ovim prostorima državno politički obilježeno jugoslavenskom tvorevinom koja je u svim etapama svojega postojanja na hrvatskim prostorima generirala napetost između Hrvata i Srba”. “Željeli bismo vjerovati da je i taj period hrvatske povijesti završen”, dodao je.

Istaknuvši da Hrvatska danas živi novo razdoblje svoje povijesti u suvremenom zajedništvu europskih zemalja, Bozanić je poručio da je potrebno otvarati se novim izazovima europskog društva, ali istodobno čuvati i promicati hrvatski identitet i hrvatsko zajedništvo koje je niknulo kao plod hrvatske obrane, hrabrosti i mudrosti mnogih. “I ne mislim samo na ljude na najodgovornijim položajima, kojima svakako dugujemo zahvalnost, nego i na jednostavne ljude koje je uvelike oblikovala molitva i vrijednosti vjere, na ljude iskušane patnjom”.

Ustvrdio je da je devedesetih godina prošloga stoljeća hrvatski čovjek iskusio svu milinu zajedništva, solidarnosti, mudrosti, znanja, požrtvovnosti i napose žive vjere, “što se pretvorilo u spasonosni koridor prema miru”. “Upravo te vrjednote treba izučavati, na njih podsjećati i njih mudro ugrađivati u školske i akademske sustave, u gospodarske strategije, u dugoročne razvojne planove, u pronatalitetne politike”, poručio je zagrebački nadbiskup.

Hrvatska čezne za unutarnjim prijateljem

Bozanić je pozvao političke dužnosnike da budu prijatelj hrvatskom narodu.

“Mi, građani Hrvatske, možemo se nositi sa svim problemima, i onim najvećim, budu li zaživjele vrjednote mira i zajedništva za koje smo se izborili. Hrvatska čezne za unutarnjim prijateljem. Zato kao zagrebački nadbiskup, molim tebe, hrvatski politički dužnosniče, da budeš prijatelj hrvatskomu narodu; molim tebe, koji radiš u sudstvu, tebe u kulturi, tebe u znanosti, tebe u sportu, tebe u medijima, tebe u gospodarstvu da budeš prijatelj hrvatskomu narodu; pozivam tebe, brate i sestro u vjeri, gdje god bili, da budete prijatelji narodu svomu. Ovdje u Kninu obraćam se i vama poštovani sugrađani srpske nacionalnosti: budite prijatelji zajedničke nam domovine Hrvatske. Ovdje su naši korijeni, ovdje nam je zajednička sadašnjost i budućnost”, rekao je Bozanić.

Danas, kazao je, mirno slavimo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan hrvatskih branitelja, jer su i visoke međunarodne institucije potvrdile da je oslobađanje Hrvatske bila časna misija hrvatskih vojnika, i da je jedini motiv hrvatske države bio uspostava pravednoga mira. “Dovoljno je zaviriti u podatke o onima koji su Hrvatsku branili i oslobodili, kako bi se shvatilo da hrvatska sloboda nije plod nacionalne niti vjerske isključivosti. Vojno-redarstvena akcija Oluja označila je završetak rata u Hrvatskoj, omogućila mirnu reintegraciju preostalog okupiranog hrvatskog teritorija i donijela nagovještaj mira za Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je zagrebački nadbiskup.

Misi za Domovinu nazočili su predstavnici najvišeg političkog i vojnog vrha, saborski zastupnici, predstavnici branitelja i brojni drugi. Među njima su tako bili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Predsjedništva BiH Dragan Čović, predsjednik Udruge 100 postotnih HRVI Đuro Glogoški, general Ante Gotovina te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Zbog mnoštva vjernika i vrućine, tijekom mise pozlio je Glogoškom, kao i HDZ-ovom saborskom zastupniku Miroslavu Tuđmanu.

 

Komentiraj

FOTO:Goran Jakus/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.