Nijedno predizborno obećanje Donalda Trumpa nije toliko razgalilo njegovo pobornike kao ono o izgradnji “velikog, lijepog i moćnog zida” na granici Sjedinjenih Država i Meksika, ali bi njegova provedba mogla biti preskupa i nedjelotvorna, tvrde stručnjaci.

“Sagradite zid, sagradite zid”, vikali su Trumpove pristaše na njegovim skupovima. Zid bi trebao biti 15 metara visok, izgrađen od betona i čelika i dug 3200 kilometara.

Ali bi mogao biti preskup, kompliciran, pa čak i kontraproduktivan.

U svom prvom televizijskom nastupu poslije pobjede na izborima, Trump se pomalo ‘ogradio’ od gradnje zida. Voditeljici CBS-a u nedjelju je rekao da je i dalje odlučan u namjeri da opasa južnu američku granicu, ali da bi neki dijelovi barijere mogli biti samo “žičani”.

Njegovi republikanci već rade na alternativnim planovima o produženju postojeće ograde, te na zapošljavanju dodatnih graničara, no entuzijazam među njima je ograničen.

Predvodnik republikanske senatske većine Mitch McConnell rekao je prošlog tjedna kako podržava sigurnost granice na “bilo koji način koji će biti najdjelotvorniji”.

Prema istraživanju koje je objavio Massachussettski tehnološki institut (MIT) u listopadu, izgradnja zida mogla bi koštati do 40 milijardi dolara. Trump je tijekom svoje kampanje govorio da će natjerati Meksiko da plati taj trošak, ali meksičkoj vladi to, naravno, ne pada na pamet.

“Mogu reći s najvećom sigurnošću da tu stavku nemamo u proračunu”, rekao je u rujnu meksički ministar financija Jose Antonio Meade.

Zid bi mogao biti štetan

Trumpov savjetnik Rudy Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka, i dalje vjeruje u zid.

“Trump neće prekršiti obećanje iz kampanje”, istaknuo je Giuliani za CNN dan nakon izbora.

Dodao je kako novi američki predsjednik može izgraditi zid i bez podrške Kongresa, izvršnom uredbom ili preraspodjelom proračunskih sredstava namijenjenih rješavanju imigracijskih problema.

Stručnjaci za sigurnost ističu kako bi zid zapravo mogao štetiti jer će smanjiti vidokrug graničnih čuvara. Po njima bi više smisla imalo produženje potojeće žičane ograde koja se trenutno proteže gotovo trećinom granice.

Prirodne barijere poput rijeke Rio Grande i nacionalnog parka Big Bend u Teksasu izgradnju zida duž cijele granice također čine besmislenim.

Promatrački balon “tu i tamo” bio bi dovoljan, rekao je republikanski zastupnik u Kongresu Louie Gohmert za Fox News.

Izgradnju priječe i pitanja jurisdikcije.

‘Samo preko mene mrtvog’

Dijelovi granice su prirodni rezervati ili su u privatnom vlasništvu. Oko 120 kilometara područja između Arizone i Meksika pod upravom je indijanskog plemena Tohono O’odham, a to bi mogao izmijeniti samo Kongres, što je gotovo nemoguće.

“Zid će se ovdje izgraditi samo preko mene mrtvog”, rekao je glasnogovornik plemena Verion Jose za Huffington Post.

Meksikanci u SAD stižu prvenstveno zbog ekonomskih razloga, pokazala je studija istraživačkog centra Pew iz 2015. u kojoj stoji i da se od financijske krize iz 2009. više Meksikanaca vratilo u svoju domovinu nego što ih je otišlo u Sjedinjene Države.

Migrante iz Srednje Amerike zid vjerojatno neće zaustaviti. Gvatemalci, Hondurašani i Salvadorci bježe od nasilja bandi u svojim državama koje se smatraju najopasnijim na svijetu. Bijeg je njima golo preživljavanje.

Paradoksalno, zid bi mogao biti kontraproduktivan i u borbi protiv ilegalne imigracije.

“Zaobilaženje graničnih prepreka poskupljuje krijumčarenje preko granice, zbog čega migranti moraju ostati duže u SAD-u kako bi im se trošak isplatio”, napisao je sociolog s Princetona Douglas Massey u istraživanju objavljenom u ožujku.

Zid spriječava i povratak

Meksički sezonski radnici koji su dolazili su u SAD na žetvu, te bi se nakon toga vraćali u Meksiko, sada većinom ostaju na sjeveru jer se boje da se iduće godine neće moći vratiti.

“Ako prelasci granica postanu riskantniji i skuplji, migranti će ih pokušati svesti na minimum, ali ne tako da ostanu u Meksiku, nego u SAD-u”, tvrdi Massey.

SAD je između 1986. i 2010. godine uložio 35 milijardi dolara u poboljšanje granične sigurnosti, ali bez mjerljivog uspjeha. Procjenjuje se da u SAD-u danas ilegalno živi 11 milijuna ljudi.

“Bacanje novca na militarizaciju granice dovelo je do rasta ilegalne imigracije”, smatra profesorica sociologije s Harvarda Mary Waters u komentaru Masseyevog istraživanja.

“Da nismo učinili ništa, takva bi imigracija bila puno rjeđa”, zaključuje Waters.

Komentiraj

FOTO:EPA/DAVID MAUNG
PODIJELI
je francuski savjetnik za globalno liderstvo (global leadership fellow), trenutačno zaposlen u Svjetskom ekonomskom forumu. Diplomirao je na Kennedy School of Government na Harvardu. Radio je u financijskoj industriji, osobito u Londonu i New Yorku, gdje danas živi. On pruža pogled izvana na Hrvatsku i njenu ekonomiju.